USTAV
|
|


 VLADA
|
|

MINISTARSTVA |
|

 DIREKCIJE I UPRAVE
|
|
|
 |
OSTALO
|
 |
 |
USTAV
BOSNE I HERCEGOVINE |
PREAMBULA
- na temelju
postivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,
- opredjeljeni
za mir, pravednost, snosljivost i pomirbu,
- uvjereni da
demokratske ustanove vlasti i posteni postupci najbolje uspostavljaju
miroljubive odnose unutar pluralistickog drustva,
- u zelji za
promicanjem opce dobrobiti i gospodarskog rasta zastitom privatne
imovine i promicanjem trzisnog gospodarstva,
- vodjeni ciljevima
i nacelima Povelje Ujedinjenih naroda,
- opredijeljeni
za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i politicku neovisnost
Bosne i Hercegovine u skladu s medjunarodnim pravom,
- odlucni da
osiguraju puno postivanje medjunarodnog humanitarnog prava,
- nadahnuti
Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, medjunarodnim ugovorima
o gradjanskim i politickim te ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima, kao i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim
ili etnickim, vjerskim i jezicnim manjinama, te drugim instrumentima
o ljudskim pravima,
- pozivajuci
se na Temeljna nacela dogovorena u Zenevi 8. rujna 1995, te u New
Yorku 26. rujna 1995.
Bosnjaci,
Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te
gradjani Bosne i Hercegovine ovime odredjuju da Ustav Bosne i Hercegovine
bude:
Član
1. Bosna i Hercegovina
(1) Kontinuitet.
Republika Bosna i Herzegovina, cije ce sluzbeno ime od sada
biti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje prema
medjunarodnom pravu kao drzava, uz prilagodbu njezina unutarnjeg
ustroja prema ovdje sadrzanim odredbama te unutar njezinih medjunarodno
priznatih granica. Ona ostaje clanica Ujedinjenih naroda te kao
Bosna i Hercegovina moze zadrzati ili zatraziti clanstvo u organizacijama
u sklopu sustava Ujedinjenih naroda i drugim medjunarodnim organizacijama.
(2) Demokratska
nacela. Bosna i Hercegovina demokratska je drzava koja funkcionira
na nacelima pravne drzave te ima slobodne i demokratske izbore.
(3) Sastav.
Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta, Federacije Bosne
i Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").
(4) Kretanje
roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje po cijeloj Bosni i
Hercegovini slobodno je. Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati
punu slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj
Bosni i Hercegovini. Niti jedan od entiteta nece uspostavljati kontrole
na granicnim crtama izmedju entiteta.
(5) Glavni
grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
(6) Znakovlje. Bosna i Hercegovina imat ce znakovlje kakvo utvrdi njezina Parlamentarna
skupstina te potvrdi Predsjednistvo.
(7) Drzavljanstvo. Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine koje ce regulirati Parlamentarna
skupstina, te drzavljanstvo svakog od entiteta koje ce regulirati
svaki od entiteta, pod uvjetom:
(a) da
su svi drzavljani bilo kojega od entiteta time i drzavljani Bosne
i Hercegovine.
(b) da se nijednoj osobi ne uskrati drzavljanstvo Bosne i
Hercegovine ili nekog od entiteta na proizvoljan nacin ili pak tako
da ostane bez drzavljanstva. Ni jednoj osobi nece se uskratiti drzavljanstvo
Bosne i Hercegovine ili nekog od entiteta na osnovi spola, rasne
pripadnosti, boje koze, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini,
vlasnistva, rodjenja ili drugog statusa.
(c) Sve osobe koje su bile drzavljani Republike Bosne i Hercegovine
neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava drzavljani su Bosne
i Hercegovine. Drzavljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon
6. travnja 1992. a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat
ce Parlamentarna skupstina.
(d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati i drzavljanstvo
druge drzave, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum,
odobren od strane Parlamentarne skupstine u skladu s Clankom 4.(4)(d),
izmedju Bosne i Hercegovine i odnosne drzave. Osobe s dvojnim drzavljanstvom
mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je
prebivaliste u Bosni i Hercegovini.
(e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uziva zastitu
Bosne i Hercegovine. Svaki od entiteta moze izdavati putovnice Bosne
i Hercegovine svojim drzavljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna
skupstina. Bosna i Hercegovina moze izdati putovnice drzavljanima
kojima nisu izdane putovnice od strane nekog od entiteta. Postojat
ce sredisnja evidencija svih putovnica koje izdaju entiteti i Bosna
i Hercegovina.
Član 2.
Ljudska prava i temeljne slobode
1)
Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju
najvisu razinu medjunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih
sloboda. U tu svrhu postojat ce Komisija za ljudska prava u Bosni
i Hercegovini, kako stoji u Aneksu 6 Opceg okvirnog sporazuma.
(2) Medjunarodni
standardi. Prava i slobode odredjeni u Europskoj konvenciji
za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima
izravno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred
svim drugim zakonodavstvom.
(3) Popis
prava. Sve osobe unutar podrucja Bosne i Hercegovine uzivaju
ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2), koje ukljucuju:
(a) Pravo
na zivot.
(b) Pravo na nepodvrgavanje mucenju, nehumanom ili ponizavajucem
postupku ili kazni.
(c) Pravo osobe da ne bude drzana u ropstvu ili potcinjenosti
ili da obavlja prisilni ili obvezatni rad.
(d) Prava na slobodu i sigurnost licnosti.
(e) Pravo na posteno sudjenje u gradjanskim i krivicnim predmetima,
te druga prava u svezi s krivicnim postupcima.
(f) Pravo na privatni i obiteljski zivot, dom i postu.
(g) Slobodu misljenja, savjesti i vjere.
(h) Slobodu izrazavanja.
(i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruzivanja s drugima.
(j) Pravo na zakljucenje braka te osnivanje obitelji.
(k) Pravo na imovinu.
(l) Pravo na obrazovanje.
(m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.
(4) Nediskriminacija. Uzivanje prava i sloboda iz ovoga clanka ili medjunarodnih sporazuma
popisanih u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u Bosni
i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola,
rase, boje koze, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini,
imovine, rodjenja ili drugog statusa.
(5) Izbjeglice
i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodno
vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Opceg okvirnom
sporazumu imaju pravo na povrat imovine koje su bili liseni tijekom
neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im
se ne moze vratiti. Svaka obveza ili izjava u svezi s takvom imovinom
preuzeta ili dana pod prinudom nevazeca je i nistavna.
(6) Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladina tijela, kao
i posredna tijela kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja
unutar entiteta, primjenjuju i postuju ljudska prava i temeljne
slobode iz gornjeg stavka (2).
(7) Medjunarodni
sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom medjunarodnih
sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.
(8) Suradnja. Sva nadlezna tijela u Bosni i Hercegovini suradjivat ce i osigurati
neogranicen pristup:
svim medjunarodnim mehanizmima za pracenje stanja ljudskih prava
uspostavljenima za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima ustanovljenima
od strane bilo kojega od medjunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku
I ovome Ustavu; Medjunarodnom sudu za ratne zlocine na prostoru
bivsu Jugoslaviju (te ce se osobito pokoravati nalozima izdanima
na temelju clanka 29. Statuta toga suda); kao i svim drugim organizacijama
kojima mandat u svezi ljudskih prava ili humanitarnog prava dodijeli
Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Član
3. Nadleznosti i odnosi izmedju ustanova
Bosne
i Hercegovine i entiteta
(1) Nadleznosti
ustanova Bosne i Hercegovine. Slijedeca pitanja spadaju u nadleznost
ustanova Bosne i Hercegovine:
(a) Vanjska politika.
(b) Vanjskotrgovinska politika.
(c) Carinska politika.
(d) Monetarna politika kao sto je navedeno u Clanku 7.
(e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne
i Hercegovine.
(f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica
i azila.
(g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog
prava izmedju entiteta, ukljucujuci odnose s Interpolom.
(h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima.
(i) Reguliranje prometa izmedju entiteta.
(j) Kontrola zracnog prometa.
(2)
Nadleznost entiteta.
(a) Entiteti
imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim drzavama
u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitoscu Bosne i
Hercegovine.
(b) Svaki od entiteta pruzit ce svu potrebnu pomoc vladi
Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogucilo izvrsavanje medjunarodnih
obveza Bosne i Hercegovine, s time da za financijske obveze koje
jedan od entiteta preuzme bez privole onog drugog prije izbora Parlamentarne
skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni
entitet, osim ako je preuzimanje te obveze bilo neophodno za nastavljanje
clanstva Bosne i Hercegovine u nekoj medjunarodnoj organizaciji.
(c) Entiteti ce na podrucjima pod svojom nadleznoscu osigurati
sigurno okruzje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu
zakona koje ce djelovati u skladu s medjunarodno priznatim standardima
te postivati medjunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode
iz gornjeg Clanka 2., kao i putem drugih mjera prema potrebi.
(d) Svaki od entiteta takodjer moze sklapati sporazume s
drzavama i medjunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne
skupstine. Parlamentarna skupstina moze zakonom precizirati da za
odredjene vrste sporazuma nije potrebna takva privola.
(3) Zakonodavstvo
i nadleznosti entiteta i ustanova.
(a) Sve
vladine funkcije i ovlasti koje se u ovome Ustavu izricito ne dodjeljuju
ustanovama Bosne i Hercegovine, bit ce one koje postoje u entitetima.
(b) Entiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti ce
se pokoravati ovom Ustavu, koji zamjenjuje medjusobno nespojive
odredbe zakonodavstva Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta,
kao i odlukama ustanova Bosne i Hercegovine. Opca nacela medjunarodnog
prava sastavni su dio zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.
(4) Uskladjivanje. Predsjednistvo moze odluciti da olaksa uskladjivanje izmedju entiteta
glede pitanja koja nisu u nadleznosti Bosne i Hercegovine prema
odredbama ovoga Ustava, osim kad neki od entiteta tome prigovori
u bilo kojemu konkretnom slucaju.
(5) Dodatne
odgovornosti.
(a) Bosna
i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o kojima se
sloze entiteti; koja su utvrdjena u aneksima 5 do 8 Opceg okvirnog
sporazuma; ili pak koja su neophodna za ocuvanje suvereniteta, teritorijalne
cjelovitosti, politicke nezavisnosti, i medjunarodnog subjektiviteta
Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti medju institucijama
Bosne i Hercegovine. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti
mogu osnivati dodatne institucije.
(b) U roku od sest mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu,
entiteti ce zapoceti pregovore glede ukljucivanja drugih pitanja,
ukljucujuci koristenje energetskih resursa i zajednicke gospodarske
projekte, u odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine.
Član 4.
Parlamentarna skupstina
Parlamentarna
skupstina ima dva doma: Dom naroda i Zastupnicki dom.
(1) Dom
naroda. Dom naroda ima 15 poslanika, od toga dvije trecine
iz Federacije (pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz Republike
Srpske (pet Srba).
(a) Hrvatske
i bosnjacke poslanike iz Federacije odabiru hrvatski odnosno bosnjacki
zastupnici Zastupnickog doma Federacije. Poslanike iz Republike
Srpske odabire Narodna skupstina Republike Srpske.
(b) Devet clanova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da
su nazocna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska poslanika.
(2) Zastupnicki
dom. Zastupnicki dom sastoji se od 42 clana, od kojih su dvije
trecine izabrane s podrucja Federacije, a jedna trecina s podrucja
Republike Srpske.
(a) Zastupnici
Zastupnickog doma izravno se biraju u njihovu entitetu u skladu
s izbornim zakonom kojega usvoji Parlamentarna skupstina. Medjutim,
prvi izbori odrzat ce se u skladu s Aneksom 3. Opceg okvirnog sporazuma.
(b) Vecina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnicki
dom tvori kvorum.
(3) Postupci.
(a) Svaki
od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova
odabira ili izbora.
(b) Svaki od domova vecinom glasova usvaja svoj poslovnik
te medju svojim clanovima bira jednog Srbina, jednog Bosnjaka i
jednog Hrvata za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjednickog
mjesta izmedju te tri odabrane osobe.
(c) Za donosenje svih zakona potrebna je suglasnost oba doma.
(d) Sve odluke u oba doma donose se vecinom nazocnih koji
pristupe glasovanju. Poslanici i zastupnici potrudit ce se da u
vecini bude zastupljena najmanje jedna trecina glasova poslanika
ili zastupnika s podrucja svakog od entiteta. Ako to ne bude slucaj,
predsjednik i dopredsjednici sastaju se kao komisija i pokusavaju
ishoditi suglasnost u roku od tri dana nakon glasovanja. Ako to
nastojanje ne urodi plodom, odluke se donose vecinom glasova nazocnih
clanova koji pristupe glasovanju, pod uvjetom da glasovi protiv
ne ukljucuju dvije trecine ili vise poslanika ili zastupnika iz
jednog ili drugog entiteta.
(e) Prijedlog odluke Parlamentarne skupstine moze se proglasiti
stetnim po vitalni interes bosnjackog, hrvatskog ili pak srpskog
naroda od strane vecine bosnjackih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika
odabranih u skladu s gornjim stavkom (1)(a). Takvom prijedlogu odluke
je za dobivanje suglasnosti u Domu naroda potrebna vecina glasova
nazocnih bosnjackih, hrvatskih te srpskih poslanika koji pristupe
glasovanju.
(f) Kad vecina bosnjackih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika
prigovori pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah
saziva zajednicku komisiju od tri poslanika, prema odabiru bosnjackih,
hrvatskih i srpskih poslanika, radi razrjesenja toga pitanja. Ako
to komisija ne ucini u roku od pet dana, slucaj ce biti predan Ustavnom
sudu koji ce u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu
regularnost.
(g) Predsjednistvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda,
pod uvjetom da odluku Doma o raspustanju odobri vecina koja ukljucuje
vecinu poslanika barem dva od tri naroda: Bosnjaka, Hrvata ili pak
Srba.
(h) Odluke Parlamentarne skupstine ne stupaju na snagu prije
objavljivanja.
(i) Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava
te, osim u iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima,
raspravljaju javno.
(j) Poslanici i zastupnici ne odgovaraju krivicnopravno ni
gradjanskopravno za djela pocinjena u sklopu njihovih duznosti u
Parlamentarnoj skupstini.
(4) Ovlasti. Parlamentarna skupstina ima slijedece ovlasti:
(a) Prema
potrebi donosi zakone radi provedbe odluka Predsjednistva ili pak
radi obavljanja nadleznosti Parlamentarne skupstine prema ovome
Ustavu.
(b) Odlucuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje
ustanova Bosne i Hercegovine te podmirivanje medjunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine.
(c) Odobrava proracun za ustanove Bosne i Hercegovine.
(d) Odlucuje o suglasnosti za ratifikaciju medjunarodnih
ugovora.
(e) Odlucuje o ostalome sto je potrebno za obavljanje njezinih
duznosti ili pak duznosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu
entiteti.
Član
5. Predsjednistvo
Predsjednistvo
Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog
Hrvata, od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije,
te jednog Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske.
(1) Biranje
i trajanje mandata.
(a) Clanovi predsjednistva
izravno se biraju u svakom entitetu (svaki birac glasuje za popunjenje
jednog mjesta u Predsjednistvu) u skladu s izbornim zakonom kojega
usvoji Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbori odrzat ce
se u skladu s Aneksom 3. Opceg okvirnog sporazuma. Ispraznjeno mjesto
u Predsjednistvu doticni ce entitet popunjavati u skladu sa zakonom
koji usvoji Parlamentarna skupstina.
(b) Clanovi Predsjednistva na prvim se izborima biraju na
dvije godine; na svim slijedecim izborima biraju se na cetiri godine.
Clanovi Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom
cetiri godine ne mogu biti ponovo birani.
(2) Postupci.
(a) Predsjednistvo odredjuje vlastiti poslovnik, kojim se predvidja
odgovarajuce obavjestavanje o svim sastancima Predsjednistva.
(b) Clanovi Predsjednistva izmedju sebe imenuju Predsjednika.
U prvome mandatu Predsjednik ce biti onaj clan koji dobije najveci
broj glasova. Potom nacin odabira Predsjednika, rotacijom ili na
neki drugi nacin, utvrdjuje Parlamentarna skupstina u skladu s Clankom
(4)(3).
(c) Predsjednistvo ce nastojati sve svoje odluke /odnosno
one koje se ticu pitanja iz Clanka 3.(1) (a) do (e)/ donositi konsenzusom.
Te odluke pak, podlozno doljnjem stavku (d), mogu donositi dva clana
kad sva nastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata.
(d) Clan Predsjednistva koji se ne slaze s nekom odlukom
Predsjednistva moze je proglasiti stetnom po vitalni interes entiteta
na podrucju kojega je izabran, pod uvjetom da to ucini u roku od
tri dana od donosenja odluke. Takve odluke odmah se proslijedjuju
Narodnoj skupstini Republike Srpske, ako je njezinu stetnost izjavio
clan s toga podrucja, odnosno bosnjackim poslanicima Doma naroda
Federacije, ako je stetnost izjavio bosnjacki clan, ili pak hrvatskim
poslanicima toga tijela, ako je stetnost izjavio hrvatski clan.
Ako se odnosna izjava potvrdi s dvije trecine glasova navedenih
poslanika u roku od deset dana nakon njezina proslijedjenja, osporena
odluka Predsjednistva ne stupa na snagu.
(3) Ovlasti. Predsjednistvo ima ovlasti:
(a) Voditi
vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.
(b) Imenovati veleposlanike i druge medjunarodne predstavnike
Bosne i Hercegovine, od kojih najvise dvije trecine mogu biti odabrane
s podrucja Federacije.
(c) Predstavljati Bosnu i Hercegovinu u medjunarodnim i europskim
organizacijama i ustanovama, te zatraziti clanstvo u takvim organizacijama
i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije clanica.
(d) Pregovarati o medjunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine,
opozivati ih te, uz suglasnost Parlamentarne skupstine ratificirati.
(e) Izvrsavati odluke Parlamentarne skupstine.
(f) Predlagati, na preporuku Vijeca ministara, godisnji proracun
Parlamentarne skupstine.
(g) Na zahtjev, a najmanje jednom godisnje, podnositi izvjesca
Parlamentarnoj skupstini o izdacima Predsjednistva.
(h) Prema potrebi uskladjivati se s medjunarodnim i nevladinim
organizacijama u Bosni i Hercegovini.
(i) Obavljati druge zadace koje se pokazu neophodnima za
izvrsavanje njegovih duznosti, koje mu dodijeli Parlamentarna skupstina
ili pak o kojima se dogovore entiteti.
(4) Vijece ministara. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca ministara koji preuzima
duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma. Predsjednik predlaze
ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i druge
ministre prema potrebi, koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane
Zastupnickog doma.
(a) Predsjednik
i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za ostvarivanje
politike i odluka Bosne i Hercegovine na podrucjima navedenima u
Clanku 3.(1), (4) i (5), te za podnosenje izvjesca Parlamentarnoj
skupstini (koje barem jednom godisnje ukljucuje izdatke Bosne i
Hercegovine).
(b) S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije
trecine svih ministara. Predsjednik predlaze i doministre (koji
nisu iz istog konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju
duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma.
(c) Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna
skupstina u bilo koje doba izglasa nepovjerenje.
(5) Stalni odbor.
(a) Svaki
clan Predsjednistva po sluzbenoj duznosti ima civilnu nadleznost
zapovijedanja oruzanim snagama. Niti jedan od entiteta nece drugome
entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te
oruzane snage jednog entiteta ni pod kakvim okolnostima nece ulaziti
ili se zadrzavati na podrucju drugog entiteta bez suglasnosti vlade
ovoga potonjeg te Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Sve oruzane
snage u Bosni i Hercegovini imaju djelovati u skladu sa suverenitetom
i teritorijalnom cjelovitoscu Bosne i Hercegovine.
(b) Clanovi Predsjednistva odabiru Stalni odbor za vojna
pitanja radi uskladjivanja djelatnosti oruzanih snaga u Bosni i
Hercegovini. Clanovi Predsjednistva clanovi su Stalnog odbora.
Član 6.
Ustavni sud
1)
Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet clanova.
(a) Cetiri
clana odabire Zastupnicki dom Federacije, a dva clana Narodna skupstina
Republike Srpske. Preostala tri clana odabire predsjednik Europskog
suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjednistvom.
(b) Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta.
Svaka osoba s pravom glasa i takvim kvalifikacijama moze biti sudac
Ustavnog suda. Suci koje odabere predsjednik Europskog suda za ljudska
prava ne smiju biti drzavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje
od susjednih drzava.
(c) Suci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako
ranije podnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom
ostalih sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Susljedno
imenovani suci obnasaju duznost dok ne navrse 70 godina zivota,
ukoliko prije ne podnesu ostavku ili budu s razlogom udaljeni konsenzusom
ostalih sudaca.
(d) Za imenovanja nakon isteka vise od pet godina od prvotnog
imenovanja sudaca, Parlamentarna skupstina moze zakonom odrediti
drugaciji nacin odabira troje sudaca koje bira predsjednik Europskog
suda za ljudska prava.
(2) Postupci.
(a) Vecina
svih clanova suda tvori kvorum.
(b) Sud usvaja vlastiti poslovnik vecinom svih clanova, rasprave
su javne, a odluke se obrazlazu i objavljuju.
(3) Nadleznost.
(a) Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih
ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine
i jednog ili oba entiteta, ili medju ustanovama Bosne i Hercegovine,
ukljucujuci ali se ne ogranicavajuci na pitanje:
- Je li odluka
nekog od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s nekom
susjednom drzavom u skladu s Ustavom, ukljucujuci odredbe koje
se ticu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
- Je li bilo
koja od odredbi ustava ili zakona nekog od dvaju entiteta u skladu
s Ustavom.
Postupak moze
pokrenuti samo clan Predsjednistva, predsjednik Vijeca ministara,
predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova Parlamentarne
skupstine, cetvrtina clanova bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine,
ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od
entiteta.
(b) Ustavni sud takodjer ima apelacionu nadleznost nad pitanjima
u svezi s ovim Ustavom glede presude bilo kojeg drugog suda u Bosni
i Hercegovini.
(c) Ustavni sud nadlezan je za pitanja koja mu predoci bilo
koji sud u Bosni i Hercegovini glede toga je li neki zakon, o cijoj
valjanosti ovisi odluka toga suda, u skladu s ovim Ustavom, Europskom
konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim
Protokolima te sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili pak u svezi
s postojanjem ili opcim dosegom vladavine medjunarodnog prava u
svezi s odlukom doticnog suda.
(4) Odluke. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuce.
Član 7.
Sredisnja banka
Sredisnja
banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novca
i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
1) Nadleznost Sredisnje banke utvrdjuje Parlamentarna skupstina
Medjutim, tijekom prvih sest godina nakon stupanja ovoga Ustava
na snagu ona ne smije odobravati kredite emisijom novca, vec
u tom pogledu funkcionira kao odbor za distribuciju novca; nakon
toga roka Parlamentarna je skupstina moze ovlastiti i za prvu
zadacu.
(2) Prvi
Upravni odbor Sredisnje banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje
Medjunarodni monetarni fond nakon konzultacija s Predsjednistvom,
i tri clana koje imenuje Predsjednistvo, od kojih dva iz Federacije
(jedan Bosnjak, jedan Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz
Republike Srpske, svi sa sestgodisnjim mandatom. Guverner, koji
nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine niti neke od susjednih
drzava, moze svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnog odbora. (3) Nakon prvog mandata, Upravni odbor Sredisnje banke Bosne i Hercegovine
sastojat ce se od pet osoba koje imenuje Predsjednistvo na sest
godina. Taj Odbor ce iz svojih redova izabrati guvernera na sest
godina.
Član
8. Financije
(1) Parlamentarna
skupstina svake godine na prijedlog Predsjednistva usvaja proracun
koji obuhvaca izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadleznosti
ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje medjunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine.
(2) Ako
se takav proracun ne usvoji u predvidjenom roku, privremeno ce se
koristiti proracun za prethodnu godinu.
(3) Federacija
osigurava dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu potrebnih
proracunskih prihoda, osim prihoda koji se prikupljaju prema odredbi
Parlamentarne skupstine.
Član
9. Opce odredbe
(1) Osoba
koja izdrzava kaznu po presudi Medjunarodnog suda za bivsu Jugoslaviju,
te osoba protiv koje je taj sud podigao optuznicu a ona se nije
pokorila nalogu da izadje preda Sud, ne moze se kandidirati niti
biti imenovana ili birana ili na koji drugi nacin postavljena na
bilo koju javnu duznost na podrucju Bosne i Hercegovine.
(2) Naknade
za duznosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se smanjivati
za vrijeme trajanja njihova mandata.
(3) Duznosnici
imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine odrazavat ce
opci sastav naroda Bosne i Hercegovine.
Član
10. Izmjene i dopune
(1) Postupak.
Ovaj Ustav moze se izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne skupstine
donesenom najmanje dvotrecinskom vecinom nazocnih u Zastupnickom
domu koji pristupe glasovanju. (2) Ljudska prava i temeljne slobode. Nikakav amandman na ovaj Ustav
ne smije ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili slobodu iz Clanka
2. ovog Ustava, ili izmijeniti ovaj stavak.
Član
11. Prijelazni aranzmani
Prijelazni aranzmani
glede javnih duznosti, zakona i drugih pitanja odredjeni su u Dodatku
II ovoga Ustava.
Član
12. Stupanje na snagu
(1) Ovaj
Ustav stupa na snagu potpisivanjem Opceg okvirnog sporazuma kao
ustavnog zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne
i Hercegovine.
(2) U
roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti
ce izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove sukladnosti
s ovim Ustavom u skladu s Clankom 3.(3)(b)."
|
 |
|