BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON

Na osnovu člana 24. stav 1. tačka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj: 7/97. i 3/99. i “Službene novine Tuzlanskog kantona”, broj: 13/99.) i člana 1. stav 2. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 44/98.), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj dana 23.3.2000. godine, d o n o s i

ZAKON

0 IZVRŠENJU SANKCIJA

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuju se pitanja izvršenja sankcija i drugih mjera koje nisu regulisane Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: federalni zakon), a odnose se na izvršenje novčane kazne, mjera sigurnosti i odgojnih mjera izrečenih učiniocu krivičnog djela, sankcija za privredne prijestupe, prekršajnih sankcija i odluka u pogledu troškova izvršenja novčane kazne i drugih troškova, odgodu i prekid izvršenja odgojnih mjera, kao i druga pitanja od značaja za izvršenje sankcija u Tuzlanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.

Sankcije i mjere izrečene učiniocu krivičnog djela, privrednog prijestupa i prekršaja izvršavaju se na način uređen federalnim zakonom i ovim Zakonom.

Član 3.

Sankcije iz člana 1. ovog Zakona, za fizička lica, koja imaju prebivalište, odnosno boravište i pravna lica, koja imaju sjedište na teritoriji Kantona izvršavaju slijedeći organi:

Organi iz prethodnog stava izvršavaju i sankcije, koje su fizičkim licima koja imaju prebivalište, odnosno pravnim licima koja imaju sjedište, na teritoriji Kantona, (u daljem tekstu: prebivalište) izrekli sudovi i drugi organi izvan Kantona.

Sankcije koje su, fizičkim licima, koja nemaju prebivalište na teritoriji Kantona, izrekli sudovi ili drugi organi, čije je sjedište na teritoriji Kantona, izvršavaju organi određeni zakonom Kantona u kojem lice ima prebivalište.

Član 4.

Organ, koji je donio prvostepenu odluku kojom je sankcija izrečena, dužan je, ako sam nije nadležan za njeno izvršenje, da izvršnu odluku dostavi organu nadležnom za izvršenje, najkasnije u roku tri dana od dana kad je odluka postala izvršna, odnosno od dana kada je tu odluku primio od višeg organa.

Kad su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenju sankcije, nadležni organ dužan je preduzeti potrebne radnje da se izvršenje sprovede bez odlaganja i u skladu sa odredbama ovog Zakona.

Izvršenje sankcije može biti odloženo samo u slučajevima i pod uslovom predviđenim zakonom.

Član 5.

Poslovi izvršenja sankcija i drugih mjera, propisani ovim Zakonom su poslovi od posebnog interesa za Kanton.

II. IZVRŠENJE NOVČANE KAZNE IZREČENE

UČINIOCU KRIVIČNOG DJELA

Član 6.

Novčanu kaznu izrečenu osuđenom licu izvršava sud.

Sud izvršava i novčanu kaznu koja je u toku krivičnog postupka izrečena svjedoku, vještaku ili drugim učesnicima u postupku.

Član 7.

Ako osuđeno lice, u roku određenom u odluci suda, dobrovoljno ne plati novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Član 8.

Prinudna naplata novčane kazne vrši se po odredbama izvršnog postupka, ukoliko zakonom nije drukčije određeno.

Član 9.

Prinudna naplata novčane kazne, koja ne prelazi iznos od 5.000 KM vrši se samo iz pokretne imovine osuđenog lica.

Ako je novčana kazna izrečena u većem iznosu od 5.000 KM, prinudna naplata vrši se prvenstveno iz pokretne imovine, a ako ova nije dovoljna i iz nepokretne imovine osuđenog lica.

Neće se pristupiti prinudnoj naplati novčane kazne ako je sudu, na osnovu ranije vođenog prinudnog izvršenja, poznato da se novčana kazna ne bi mogla naplatiti.

Član 10.

Troškove izvršenja novčane kazne snosi osuđeno lice.

Troškovi iz predhodnog stava plaćaju se unaprijed iz sredstava suda, a naplaćuju se kasnije od osuđenog lica, na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

Član 11.

Ako se istovremeno vrši naplata novčane kazne i troškova krivičnog postupka, prvenstveno će se naplatiti troškovi krivičnog postupka.

Ako je, zbog prinudne naplate novčane kazne, imovina osuđenog lica tako smanjena da se iz nje ne može podmiriti odštetni zahtjev oštećenog, ovaj zahtjev će se podmiriti, do visine naplaćene novčane kazne, iz sredstava u koje je ta kazna uplaćena.

III. IZVRŠENJE MJERA SIGURNOSTI I ODGOJNIH MJERA IZREČENIH UČINIOCU KRIVIČNOG DJELA

1. IZVRŠENJE MJERA SIGURNOSTI

a) Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

Član 12.

Mjeru sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti izvršava policijska uprava, odnosno organ uprave ili služba za upravu nadležna za izdavanje dozvole, odnosno odobrenja za vršenje određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti.

Sud, koji je donio odluku kojom je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti, obavještava o tome policijsku upravu na čijem području osuđeno lice, prema kome je mjera izrečena, ima prebivalište ili boravište.

Odluka o izrečenoj mjeri iz prethodnog stava unosi se u kaznenu evidenciju.

Izvršnu odluku, kojom je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti prvostepeni sud dostavlja i nadležnom inspekcijskom organu i pravnom ili drugom licu, kod kojeg osuđeno lice obavlja poziv, djelatnost ili dužnost.

Inspekcijski organ, kao i pravno i drugo lice iz predhodnog stava, staraju se da osuđeno lice, u roku koji je određen odlukom, ne vrši zabranjeni poziv, djelatnost ili dužnost.

Član 13.

Ako je vršenje nekog poziva, djelatnosti ili dužnosti na koje se zabrana odnosi vezano za dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog organa uprave ili službe za upravu, ova mjera sigurnosti se izvršava oduzimanjem dozvole, odnosno odobrenja i zabranom njenog izdavanja dok ta mjera sigurnosti traje, uz istovremeno unošenje te mjere u evidenciju tog organa, odnosno službe.

Ako vršenje nekog poziva, djelatnosti ili dužnosti nije vezano za posebnu dozvolu, odnosno odobrenje nadležnog organa uprave ili službe za upravu, mjeru sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti izvršava policijska uprava, preduzimanjem potrebnih radnji, kojima se licu, prema kome je ta mjera izrečena, onemogućava da se bavi zabranjenim pozivom, djelatnošću ili dužnošću.

b) Zabrana upravljanja motornim vozilom

Član 14.

Sud koji je donio odluku kojom je izrečena mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom, dostavit će tu odluku, u roku od tri dana od dana njene pravosnažnosti, na

izvršenje policijskoj upravi nadležnoj za izdavanje vozačke dozvole na čijem području učinilac krivičnog djela ima prebivalište ili boravište.

Policijska uprava nadležna za izdavanje vozačke dozvole dužna je da, u roku od osam dana od dana prijema pravosnažne odluke kojom je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, izvrši mjeru i o tome obavijesti sud koji je mjeru izrekao, kao i policijsku upravu koja je izdala vozačku dozvolu, ako je učinilac krivičnog djela promijenio prebivalište nakon izdavanja vozačke dozvole

Član 15.

Ako je mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izrečena licu koje ima stranu vozačku dozvolu, odnosno međunarodnu vozačku dozvolu, izrečenu mjeru izvršava policijska uprava nadležna za izdavanje vozačke dozvole prema mjestu izvršenja krivičnog djela.

Član 16.

Mjera sigurnosti iz članova 14. i 15. ovog Zakona upisuje se u vozačku dozvolu s danom pravosnažnosti sudske odluke.

Član 17.

U pogledu pozivanja lica radi upisivanja pravosnažno izrečene mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, primjenjuju se odredbe kojima je regulisan upravni postupak.

Član 18.

Ministar unutrašnjih poslova donijet će, po potrebi, uputstvo za izvršenje mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.

c) Oduzimanje predmeta

Član 19.

Mjeru sigurnosti oduzimanja predmeta izvršava sud, koji je donio odluku u prvom stepenu, po odredbama izvršnog postupka.

Prema prirodi oduzetih predmeta odredit će se da li će se oduzeti predmeti prodati po propisima izvršnog postupka ili će se uništiti ili ustupiti određenom organu ili ustanovi.

Troškove koji nastanu prinudnim izvršenjem mjere sigurnosti iz prethodnog stava snosi lice kome je ta mjera izrečena.

2. IZVRŠENJE ODGOJNIH MJERA IZREČENIH

MALOLJETNOM UČINIOCU KRIVIČNOG DJELA

Član 20.

Odgojne mjere izrečene maloljetnom učiniocu krivičnog djela, izvršavaju se u skladu sa federalnim i ovim Zakonom.

A. IZVRŠENJE DISCIPLINSKIH MJERA

a) Sudski ukor

Član 21.

Izvršnu odluku kojom je izrečena disciplinska mjera sudski ukor, prvostepeni sud dostavlja nadležnom centru za socijalni rad.

Centar za socijalni rad evidentira izrečenu disciplinsku mjeru sudski ukor i, po potrebi, pruža pomoć maloljetniku i nad njim vrši nadzor.

b) Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike

Član 22.

Disciplinska mjera upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike izvršava se u disciplinskom centru za maloljetnike (u daljem tekstu: disciplinski centar).

Član 23.

Disciplinski centar je javna ustanova koju osniva Kanton.

Član 24.

Do osnivanja disciplinskog centra, disciplinska mjera iz člana 22. ovog zakona, izuzev disciplinske mjere upućivanja maloljetnika na neprekidni boravak u disciplinski centar do 20 dana, izvršava se u centru za socijalni rad ili u okviru vaspitno-obrazovne ustanove koju odredi taj centar.

lzvršenje disciplinske mjere upućivanja maloljetnika na neprekidni boravak u disciplinski centar do 20 dana, odgađa se do osnivanja disciplinskog centra iz predhodnog člana.

Član 25.

Izvršnu odluku, kojom je maloljetniku izrečena disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike, prvostepeni sud dostavlja centru za socijalni rad.

Član 26.

Centar za socijalni rad, u dogovoru sa disciplinskim centrom, poziva maloljetnika da se određenog dana i sata, u pratnji roditelja, usvojitelja ili staratelja, javi u disciplinski centar, radi izvršenja disciplinske mjere.

Član 27.

Izvršenje disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar počinje od dana kad se maloljetnik javi u disciplinski centar.

Član 28.

Roditelji, usvojilac ili staratelj maloljetnika, dužni su da obezbijede redovni dolazak maloljetnika u disciplinski centar, a u slučaju da maloljetnik, iz opravdanih razloga, bude spriječen da dođe određenog dana u disciplinski centar, dužni su da o tome, odmah, obavijeste disciplinski centar i centar za socijalni rad.

Ako se maloljetnik određenog dana i u određeno vrijeme ne javi disciplinskom centru ili prestane da redovno dolazi, disciplinski centar će o tome obavijestiti centar za socijalni rad i prvostepeni sud, radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Član 29.

Disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar na određeni broj sati u praznične dane ili na određeni broj sati u toku dana, izvršava se između 8 i 20 sati u slobodnom vremenu maloljetnika, usklađenom sa školskim i radnim obavezama.

Maloljetniku, upućenom o disciplinski centar na neprekidni boravak na utvrđeni broj dana, obezbjeđuje se smještaj i ishrana.

Član 30.

Izvršenje disciplinske mjere upućivanja u disciplinski centar određuje se na način da se maloljetniku omogući redovno pohađanje nastave u školi ili obavljanje poslova na radnom mjestu.

Za vrijeme boravka u disciplinskom centru maloljetnik se upošljava na korisnim radovima koji odgovaraju njegovom uzrastu, a koje organizuje disciplinski centar.

Član 31.

Disciplinski centar donosi plan za rad s maloljetnikom.

Disciplinski centar organizuje obavljanje korisnih radova prilagođenih uzrastu maloljetnika.

Član 32.

U disciplinskom centru, maloljetnik je dužan da se pridržava pravila kućnog reda i uputstava i savjeta ovlaštenih stručnih radnika.

Ako se, zbog nediscipline maloljetnika ili lica iz člana 28. stav 1. ovog Zakona mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike ne može izvršiti, disciplinski centar o tome obavještava centar za socijalni rad i prvostepeni sud radi preduzimanja odgovarajućih mjera.

Član 33.

Odredbe članova 26. do 32. shodno se primjenjuju i u slučaju kad se disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike izvršava prema odredbama člana 24. ovog zakona.

B. IZVRŠENJE MJERA POJAČANOG NADZORA

a) Pojačan nadzor od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja

Član 34.

Izvršenje mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, počinje od dana kad se roditeljima, usvojitelju ili staratelju maloljetnika dostavi izvršna odluka prvostepenog suda radi izvršenja ove mjere.

Član 35.

Izvršenje mjere iz predhodnog člana obuhvata stalnu i punu brigu roditelja, staratelja ili usvojitelja u vaspitanju maloljetnika, brigu oko razvijanja radnih navika maloljetnika, odvajanje iz sredine koja na maloljetnika štetno utiče, sređivanje prilika u kojima maloljetnik živi, razvijanje osjećaja lične odgovornosti i podsticanje da i sam učestvuje u svom prevaspitanju.

Član 36.

Ako je prvostepeni sud dao potrebne upute i naložio određene dužnosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za odgoj maloljetnika, njegovo liječenje i za otklanjanje štetnih uticaja na njega, roditelji, usvojitelj ili staratelj, dužni su postupati po ovim uputama i izvršavati naložene dužnosti.

Član 37.

Ako je prvostepeni sud, pri izricanju mjere iz člana 34. ovog Zakona, odredio da nadležni organ socijalne zaštite provjerava njeno izvršenje i ukazuje pomoć roditelju, usvojitelju ili staratelju, pravosnažna odluka prvostepenog suda dostavlja se nadležnom centru za socijalni rad.

U slučaju iz predhodnog stava, centar za socijalni rad dužan je da:

- poziva, najmanje svakih 15 dana, maloljetnika i njegove roditelje, usvojitelja ili staratelja, radi vođenja razgovora o pitanjima vezanim za izvršenje izrečene mjere,

- provjerava, u saradnji sa školom, preduzećem ili drugim pravnim licem, odnosno ustanovom, u kojoj maloljetnik radi ili je uključen, odnos maloljetnika prema radnim obavezama, kao i njegovo ponašanje prema drugim licima,

- pruža pomoć maloljetniku, putem saradnje sa odgovarajućim ustanovama, kad roditelji, usvojitelj ili staratelj, nisu u stanju sami da postupe po datim uputama i nalozima,

Član 38.

Sudija za maloljetnike, u saradnji sa centrom za socijalni rad, daje upute roditeljima, usvojitelju ili staratelju, o načinu izvršenja mjere pojačanog nadzora i njihovim obavezama, kao i o sačinjavanju plana rada sa maloljetnikom, a može uputiti maloljetnika, roditelje, usvojitelja ili staratelja u odgovarajuće savjetovalište, odnosno stručnu ustanovu, uz obavezu da postupe po dobijenim savjetima.

Član 39.

Roditelji, usvojitelj, staratelj ili centar za socijalni rad dužni su da izvještavaju prvostepeni sud, u rokovima koje odredi prvostepeni sud, a najmanje svaka tri mjeseca, o ostvarivanju plana izvršenja mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, a naročito o odnosu maloljetnika prema izvršavanju posebnih obaveza.

Član 40.

Ako maloljetnik za vrijeme izvršavanja mjere pojačanog nadzora od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja promijeni prebivališe, odnosno boravište, roditelji, usvojitelji ili staratelj, dužni su da o tome odmah obavijeste centar za socijalni rad i prvostepeni sud.

b) Pojačan nadzor u drugoj porodici

Član 41.

Izvršna odluka prvostepenog suda kojom je izrečena mjera pojačanog nadzora u drugoj porodici, izvršava se u porodici koja je voljna da primi maloljetnika i ima mogućnosti da vrši nad njim pojačani nadzor.

Centar za socijalni rad vrši provjeravanje izvršavanja mjere iz prethodnog stava i ukazuje potrebnu pomoć porodici kojoj je maloljetnik predat.

Član 42.

Centar za socijalni rad, u saradnji sa mjesnim zajednicama na teritoriji općine za koju je osnovan taj centar, iznalazi porodice koje su voljne da prime maloljetnika i koje imaju mogućnosti da vrše nad njim pojačani nadzor.

Član 43.

Centar za socijalni rad određuje, iz spiska porodica kod kojih se mogu smjestiti maloljetnici, porodicu u kojoj će maloljetnik biti smješten radi izvršenja mjere pojačanog nadzora u drugoj porodici i o tome obavještava prvostepeni sud.

Po dobijenom obavještenju u kojoj porodici će se mjera iz predhodnog stava izvršiti, prvostepeni sud će postupiti po odredbama člana 38. ovog Zakona.

Član 44.

Centar za socijalni rad smješta maloljetnika u porodicu u kojoj će se izvršavati izrečena mjera pojačanog nadzora, na način kako je smještaj u drugu porodicu regulisan posebnim propisima o socijalnoj zaštiti.

Troškove izvršenja mjere pojačanog nadzora u drugoj porodici snosi Kanton.

Član 45.

Prvostepeni sud može, na prijedlog centra za socijalni rad ili kad sam ocijeni, odrediti smještaj maloljetnika u drugu porodicu iz člana 42. ovog Zakona, ako su se prilike u porodici u kojoj je maloljetnik smješten toliko izmijenile da ne obezbjeđuju pravilno izvršenje izrečene mjere.

Član 46.

Za vrijeme izvršenja mjere pojačanog nadzora u drugoj porodici, a u cilju obezbjeđenja uslova za vraćanje maloljetnika u njegovu porodicu, centar za socijalni rad dužan je da utiče na sređivanje prilika u porodici iz koje je maloljetnik izdvojen.

Član 47.

Odredbe članova 34. do 40. ovog Zakona shodno se primjenjuju i na izvršenje mjere pojačanog nadzora u drugoj porodici.

c) Pojačan nadzor od strane nadležnog organa socijalne zaštite

Član 48.

Odluku prvostepenog suda, kojom je izrečena mjera pojačanog nadzora od strane nadležnog organa socijalne zaštite, izvršava centar za socijalni rad.

Član 49.

Po prijemu izvršne odluke prvostepenog suda, kojom je izrečena mjera iz prethodnog stava, centar za socijalni rad dužan je da:

- ostvaruje neposredni kontakt s maloljetnikom putem razgovora, posjeta, obilazaka i na drugi pogodan način, a najmanje jednom u deset dana,

- uspostavi stalnu saradnju sa mjesnom zajednicom, školom ili preduzećem, odnosno drugim pravnim licem, gdje maloljetnik živi i radi.

Obrazovne, vaspitne, zdravstvene i druge ustanove, kao i udruženja, odnosno društva koja okupljaju djecu i omladinu, dužni su da sarađuju sa centrom za socijalni rad i da mu pružaju pomoć u izvršenju mjere iz prethodnog stava.

Član 50.

Roditelji, usvojilac ili staratelj maloljetnika dužni su da obavještavaju centar za socijalni rad o okolnostima i prilikama koje negativno utiču na uspješno izvršenje mjere iz stava 1. prethodnog člana.

C. ODGODA I PREKID IZVRŠENJA ODGOJNIH MJERA

1. ODGODA I PREKID DISCIPLINSKE MJERE I MJERE POJAČANOG NADZORA

a) Odgoda

Član 51.

lzvršenje odgojnih mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike i pojačanog nadzora u drugoj porodici, može se odgoditi na molbu maloljetnika, njegovog roditelja, staratelja ili usvojitelja, bračnog druga ili na prijedlog centra za socijalni rad, u slučajevima:

1. ako je maloljetnik obolio od teže akutne bolesti,

2. ako se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici maloljetnika,

3. ako se maloljetnik nalazi neposredno pred završetkom škole ili polaganja ispita za koji se pripremao, pa bi mu izvršenje odgojne mjere u ovom momentu moglo nepovoljno uticati na izvršenje tih obaveza.

Izvršenje odgojne mjere u slučaju iz tačke 1. prethodnog stava može se odložiti dok bolest traje, u slučajevima iz tačke 2. najduže za tri mjeseca, a u slučaju iz tačke 3. najduže za šest mjeseci.

Član 52.

Molba za odgodu izvršenja odgojne mjere podnosi se centru za socijalni rad.

Molba iz stava 1.ovog člana, podnosi se u roku od tri dana od dana prijema poziva za izvršenje odgojne mjere.

Ako je razlog za odlaganje izvršenja odgojne mjere iz tačaka 1. i 2. člana 51. nastao nakon isteka roka iz stava 2 ovog člana, molba se može podnijeti do dana kad se maloljetnik treba da javi radi izvršenja odgojne mjere.

U molbi se moraju navesti razlozi zbog kojih se traži odlaganje izvršenja odgojne mjere.

Član 53.

O molbi za odlaganje izvršenja odgojne mjere odlučuje centar za socijalni rad, koji je dužan, u roku od pet dana od dana prijema molbe, donijeti pismeno rješenje.

Prije donošenja rješenja iz predhodnog stava, centar za socijalni rad može izvršiti potrebna provjeravanja, radi utvrđivanja činjenica navedenih u molbi.

Molbu, koja nije podnesena u roku iz stava 2. predhodnog člana, ili u kojoj nisu navedeni razlozi, centar za socijalni rad odbacuje rješenjem.

Član 54.

Protiv rješenja kojim se odbija molba za odlaganje izvršenja odgojne mjere podnosilac ima pravo žalbe, u roku od tri dana od dana prijema rješenja, Ministarstvu za rad i socijalnu politiku, a žalba odlaže izvršenje rješenja.

Organ iz stava 1. ovog člana dužan je donijeti rješenje o žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe, a u roku od pet dana od dana donošenja rješenja dužan je rješenje dostaviti centru za socijalni rad, radi izvršenja.

Protiv rješenja Ministarstva iz predhodnog stava ne može se pokrenuti upravni spor.

Član 55.

Centar za socijalni rad donijet će rješenje o odlaganju izvršenja odgojne mjere na zahtjev nadležnog tužioca, ako je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.

b) Prekid

Član 56.

Na molbu maloljetnika ili njegovih roditelja, usvojitelja ili staratelja iz posebno opravdanih razloga, može se dozvoliti prekid izvršenja odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar, koji ne može trajati duže od tri mjeseca.

Trudnoj maloljetnici može se dozvoliti prekid izvršenja odgojne mjere do navršene jedne godine života djeteta.

Prekid izvršenja odgojne mjere dozvolit će se na zahtjev nadležnog tužioca, ako je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Vrijeme prekida ne računa se u vrijeme izvršenja odgojne mjere.

Član 57.

O prekidu odgojnih mjera odlučuje centar za socijalni rad.

Protiv rješenja centra za socijalni rad, podnosilac molbe može izjaviti žalbu Ministarstvu za rad i socijalnu politiku u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Protiv rješenja iz predhodnog stava ne može se pokrenuti upravni spor.

2. ODGODA I PREKID ZAVODSKE ODGOJNE MJERE

a) Odgoda

Član 58.

Izvršenje zavodske odgojne mjere upućivanja u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje (u daljem tekstu: zavodska odgojna mjera), može se odložiti na molbu maloljetnika, njegovog roditelja, usvojitelja i staratelja, bračnog druga ili na prijedlog centra za socijalni rad, u slučajevima:

1. ako je maloljetnik obolio od teže akutne bolesti,

2. ako se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj porodici maloljetnika,

3. ako se maloljetnik nalazi u završnom razredu škole ili je pred polaganjem ispita za koji se pripremao, a za to nema uslova u ustanovi određenoj za izvršenje odgojne mjere,

4. ako se radi o maloljetnici, koja doji dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna, a do porođaja ne preostaje više od pet mjeseci, i

5. ako je odlaganje potrebno radi izvršenja, odnosno dovršenja, neodložnih poljskih ili sezonskih radova, ili radova izazvanih elementarnim nepogodama, ili drugim udesom, a u porodici maloljetnika nema drugih lica, koja bi mogla obaviti te poslove, niti se, zbog slabog imovnog stanja njegove porodice, mogu angažovati druga lica za obavljanje ovih poslova.

Izvršenje zavodske odgojne mjere u slučaju iz tačke 1. predhodnog stava može se odložiti dok bolest traje, u slučajevima iz tačaka 2. i 5. najduže za tri mjeseca, u slučaju iz tačke 3. najduže do kraja školske godine, a ako se izvršenje odlaže zbog polaganja ispita najduže 3 mjeseca, a u slučaju iz tačke 4. do navršetka jedne godine života djeteta.

Izvršenje zavodske odgojne mjere ne može se odložiti, u smislu stava 1. ovog člana, ako je protiv maloljetnika nakon donošenja odluke kojom je ta odgojna mjera izrečena, određen, odnosno produžen pritvor, kao ni kada je maloljetniku izrečena odgojna mjera upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje umjesto mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

Član 59.

Molba za odlaganje izvršenja odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom podnosi se prvostepenom sudu, a za ostale odgojne mjere centru za socijalni rad, u roku od tri dana od dana prijema poziva za izvršenje odgojne mjere.

Ako je razlog za odlaganje izvršenja odgojne mjere iz tačaka 1. i 2. stava 1. člana 58., nastao nakon isteka roka iz predhodnog stava, molba se može podnijeti do dana kad se maloljetnik treba da javi radi izvršenja odgojne mjere.

U molbi se moraju navesti razlozi zbog kojih se traži odlaganje izvršenja odgojne mjere.

Član 60.

O molbi za odlaganje izvršenja odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom odlučuje sudija za maloljetnike, a za ostale odgojne mjere centar za socijalni rad, koji su dužni u roku od pet dana od dana prijema molbe, donijeti pismeno rješenje.

Prije donošenja rješenja iz predhodnog stava, prvostepeni sud, odnosno centar za socijalni rad, mogu izvršiti potrebna provjeravanja, radi utvrđivanja činjenica navedenih u molbi.

Molbu koja nije podnesena u roku iz stava 2. predhodnog člana ili u kojoj nisu navedeni razlozi, sudija za maloljetnike, odnosno centar za socijalni rad odbacuje rješenjem.

Član 61.

Protiv rješenja kojim se odbija molba za odlaganje izvršenja odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom, podnosilac ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja, vijeću za maloljetnike prvostepenog suda, a protiv rješenja kojim se odbija molba za odlaganje izvršenja ostalih zavodskih odgojnih mjera, Ministarstvu za rad i socijalnu politiku.

Žalba odlaže izvršenje rješenja.

Organ, iz stava 1. ovog člana, dužan je donijeti rješenje o žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe, a u roku od pet dana od dana donošenja rješenja dužan je rješenje dostaviti nadležnom organu za izvršenje zavodske odgojne mjere.

Protiv rješenja Ministarstva iz stava 1. ovog člana ne može se pokrenuti upravni spor.

Član 62.

Vijeće za maloljetnike prvostepenog suda donijet će rješenje o odlaganju izvršenja odgojne mjere na zahtjev nadležnog tužioca, ako je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.

b) Prekid

Član 63.

Na molbu maloljetnika ili njegovih roditelja, usvojitelja ili staratelja, iz posebno opravdanih razloga, može se dozvoliti prekid izvršenja zavodske odgojne mjere, koji ne može trajati duže od tri mjeseca.

Trudnoj maloljetnici može se dozvoliti prekid izvršenja zavodske odgojne mjere do navršene jedne godine života djeteta.

Prekid izvršenja zavodske odgojne mjere dozvolit će se na zahtjev nadležnog tužioca, ako je podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti.

Vrijeme prekida ne računa se u vrijeme izvršenja odgojne mjere.

Prekid izvršenja zavodske odgojne mjere upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje ne može se dozvoliti ako je ova odgojna mjera izrečena maloljetniku umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

Član 64.

O prekidu izvršenja zavodske odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom odlučuje rukovodilac ustanove u kojoj se izvršava ta mjera, a o prekidu izvršenja ostalih zavodskih odgojnih mjera centar za socijalni rad.

Protiv rješenja rukovodioca ustanove iz predhodnog stava, podnosilac molbe može izjaviti žalbu Ministarstvu pravde, a protiv rješenja centra za socijalni rad, Ministarstvu za rad i socijalnu politiku u roku od osam dana od dana prijema rješenja.

Protiv rješenja iz predhodnog stava ne može se pokrenuti upravni spor.

IV. IZVRŠENJE SANKCIJA ZA PRIVREDNE PRIJESTUPE

1. lzvršenje novčane kazne

Član 65.

Novčanu kaznu izrečenu pravnom licu i odgovornom licu u pravnom licu (u daljem tekstu: pravno i odgovorno lice) izvršava općinski sud, u skladu s ovim Zakonom i Zakonom o privrednim prijestupima.

Općinski sud izvršava i novčanu kaznu koju je u toku preduzimanja istražne radnje i u toku postupka za privredni prijestup prvostepeni sud izrekao svjedoku, vještaku ili drugim učesnicima u postupku.

Ako je novčanu kaznu izrekao organ inspekcije, prilikom preduzimanja istražne radnje, izvršenje se sprovodi po odredbama upravnog postupka.

Član 66.

Ako u odluci prvostepenog suda nije određeno da osuđeno pravno, odnosno odgovorno lice, plaća novčanu kaznu u otplatama, prvostepeni sud može, na molbu osuđenog pravnog, odnosno odgovornog lica, donijeti ovakvu odluku posebnim rješenjem, u kojem će odrediti način plaćanja i rok naplate, u skladu sa zakonom.

Ako osuđeno pravno, odnosno odgovorno lice kojem je prvostepeni sud dozvolio da novčanu kaznu plaća u otplatama, neuredno izvršava svoju obavezu, prvostepeni sud će opozvati svoju odluku i pristupiti prinudnoj naplati novčane kazne.

Protiv rješenja prvostepenog suda iz ovog člana nije dozvoljena žalba.

Član 67.

Ako osuđeno pravno, odnosno odgovorno lice, u roku određenom u odluci prvostepenog suda, dobrovoljno ne plati novčanu kaznu, naplata će se izvršiti prinudnim putem.

Član 68.

Prinudna naplata novčane kazne vrši se po odredbama izvršnog postupka, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Prinudna naplata novčane kazne izrečene odgovornom licu vrši se prvenstveno iz njegove pokretne imovine, a iz nepokretne imovine samo ako pokretna imovina na kojoj je dozvoljeno izvršenje ne bi bila dovoljna za naplatu.

Član 69.

Troškove izvršenja novčane kazne snosi osuđeno pravno, odnosno odgovorno lice.

Troškovi iz predhodnog stava plaćaju se unaprijed iz sredstava općinskog suda, a naplaćuju se kasnije od osuđenog pravnog, odnosno odgovornog lica, na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

2. lzvršenje zaštitnih mjera

a) Javno objavljivanje presude

Član 70.

Izvršnu odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri javnog objavljivanja presude, prvostepeni sud dostavlja sredstvima informisanja, radi objavljivanja u skladu s presudom.

Član 71.

Troškove objavljivanja presude snosi osuđeno pravno, odnosno odgovorno lice.

Troškovi iz predhodnog stava plaćaju se unaprijed iz sredstava prvostepenog suda, a naplaćuju se kasnije od osuđenog pravnog, odnosno odgovornog lica, na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

b) Oduzimanje predmeta

Član 72.

lzrečenu zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta izvršava prvostepeni sud.

Ukoliko pravno, odnosno odgovorno lice dobrovoljno ne preda predmete iz predhodnog stava sudu, predmeti će se oduzeti prinudno, po odredbama izvršnog postupka.

Član 73.

Prvostepeni sud odlučuje da li će se oduzeti predmeti prodati po odredbama izvršnog postupka ili će se uništiti, ili predati zainteresovanom organu ili organizaciji.

Način uništavanja predmeta i predaje predmeta iz predhodnog stava određuje prvostepeni sud.

Član 74.

Novac, dobijen prodajom oduzetih predmeta za privredne prijestupe predviđene propisom Kantona, unosi se u budžet Kantona.

c) Zabrana pravnom licu da se bavi određenom privrednom djelatnošću

Član 75.

Radi izvršenja izrečene zaštitne mjere zabrane pravnom licu da se bavi određenom privrednom djelatnošću, prvostepeni sud dostavlja ovjeren prijepis odluke sa potvrdom o izvršnosti inspekcijskom organu .

Inspekcijski organ stara se da pravno lice, kome je izrečena zaštitna mjera iz predhodnog stava, u roku koji je određen odlukom, ne vrši zabranjenu privrednu djelatnost.

d) Zabrana odgovornom licu da vrši određene dužnosti

Član 76.

Radi izvršenja izrečene zaštitne mjere zabrane odgovornom licu da vrši određene dužnosti, prvostepeni sud dostavlja ovjeren prijepis odluke sa potvrdom o izvršnosti inspekcijskom organu.

Inspekcijski organ stara se da odgovorno lice, kome je izrečena zaštitna mjera iz predhodnog stava, u roku koji je određen odlukom, ne vrši ove dužnosti.

3. Naplata troškova izvršenja

Član 77.

Troškovi izvršenja novčane kazne i zaštitnih mjera, izrečenih za privredne prijestupe, naplaćuju se na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

V. IZVRŠENJE PREKRŠAJNIH SANKCIJA

a) Kazna zatvora

Član 78.

Kazna zatvora izrečena u prekršajnom postupku izvršava se po odredbama federalnog zakona koje se odnose na izvršenje kazne zatvora izrečene u krivičnom postupku, ukoliko odredbama ovog Zakona nije drukčije određeno.

Član 79.

Lice kažnjeno zatvorom u prekršajnom postupku, kao i lice kome je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, poziva i upućuje na izvršavanje kazne općinski sud za prekršaje, na čijem području kažnjeno lice ima prebivalište ili boravište.

U slučaju neodazivanja pozivu općinskog suda za prekršaje, privođenje kažnjenog lica vrši policijska uprava na zahtjev općinskog suda za prekršaje, a troškovi privođenja padaju, na teret lica kažnjenog u prekršajnom postupku.

Ako je u prekršajnom postupku odlučeno da se kazna zatvora izvrši odmah, prije pravosnažnosti rješenja, upućivanje na izvršavanje kazne vrši općinski sud za prekršaje koji je u prvom stepenu donio rješenje o prekršaju.

U slučaju iz predhodnog stava, općinski sud za prekršaje postupat će po odredbama člana 24. federalnog zakona.

Član 80.

Ako općinski sud za prekršaje, koji je izrekao kaznu zatvora ili koji je novčanu kaznu zamijenio kaznom zatvora, nije nadležan za upućivanje kažnjenog lica, dostavit će u roku od tri dana rješenje radi izvršenja općinskom sudu za prekršaje nadležnom po mjestu prebivališta, odnosno boravišta kažnjenog lica.

Član 81.

Izvršenje kazne zatvora može se odložiti na molbu kažnjenog lica iz istih razloga i na period kako je to utvrdjeno članom 27. federalnog zakona..

O molbi za odlaganje izvršenja kazne zatvora rješenjem odlučuje predsjednik općinskog suda za prekršaje nadležnog za izvršenje, u roku od tri dana od dana prijema molbe.

Do donošenja rješenja po molbi odlaže se izvršenje kazne zatvora.

Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana, kažnjeno lice može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana prijema rješenja Kantonalnom sudu za prekršaje.

Žalba iz predhodnog stava odlaže izvršenje kazne zatvora.

Kantonalni sud za prekršaje dužan je da donese rješenje po žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe, a u roku od pet dana od dana donošenja rješenja dužan je dostaviti ga nadležnom općinskom sudu za prekršaje.

Protiv rješenja Kantonalnog suda za prekršaje po žalbi iz stava 6. ovog člana ne može se pokrenuti upravni spor.

Član 82.

Kazna zatvora izrečena za prekršaj koji je kažnjeni učinio prije služenja vojnog roka izvršava se po odsluženju vojnog roka.

Novčana kazna izrečena za prekršaj koji je kažnjeni učinio prije služenja vojnog roka ne zamjenjuje se kaznom zatvora i ne izvršava se u vrijeme dok se kažnjeni nalazi na odsluženju vojnog roka.

Član 83.

Na molbu kažnjenog lica može se u opravdanim slučajevima dozvoliti prekid izvršavanja kazne zatvora najviše do deset dana.

Rješenje o prekidu iz predhodnog stava donosi rukovodilac ustanove u kojoj kažnjeni izdržava kaznu zatvora.

Protiv rješenja iz predhodnog stava, kojim se odbija molba kažnjenog lica za prekid izdržavanja kazne, može se izjaviti žalba organu koji vrši nadzor nad radom ustanove u kojoj kažnjeni izdržava kaznu zatvora.

Rješenje organa iz predhodnog stava je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

Vrijeme prekida ne uračunava se u izdržavanje kazne zatvora.

Član 84.

Ako općinski sud za prekršaje ocijeni da bi kažnjeno lice, koje ima putnu ispravu, moglo izbjeći izvršenje rješenja odlaskom u inostranstvo, u cilju obezbjeđenja izvršenja rješenja, može tražiti od nadležne policijske uprave da tom licu oduzme i zadrži putnu ispravu do izvršenja rješenja.

O oduzimanju i zadržavanju putne isprave u slučaju iz predhodnog stava, policijska uprava izdaje kažnjenom licu odgovarajuću potvrdu.

b) Novčana kazna

Član 85.

Novčanu kaznu izrečenu u prekršajnom postupku fizičkom licu izvršava općinski sud za prekršaje, koji je donio prvostepeno rješenje, ili na čijem području kažnjeni ima prebivalište, odnosno boravište.

Općinski sud za prekršaje izvršava i novčanu kaznu koju u toku postupka izrekne svjedoku, vještaku ili drugim učesnicima u postupku.

Novčanu kaznu, koju su izrekli drugi organi, izvršava organ koji je donio prvostepeno rješenje, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Općinski sud za prekršaje vrši prinudnu naplatu novčane kazne putem ispostave Kantonalne porezne uprave u općini u kojoj je i sjedište tog suda, a u skladu sa posebnim ugovorom zaključenim izmedju Kantonalne porezne uprave i Kantona.

Kad se naplata novčane kazne vrši prinudno, novčana kazna naplaćuje se po propisima koji važe za prinudnu naplatu poreza.

Iz nepokretnosti prinudno se mogu naplatiti samo novčane kazne za porezne i druge prekršaje učinjene radi sticanja materijalne koristi, ako novčana kazna iznosi više od 2.000 KM.

Naplatu novčane kazne iz nepokretnosti vrši općinski sud.

Poslije smrti kažnjenog novčana kazna se neće izvršavati.

Član 86.

Ako se novčana kazna iz predhodnog člana, ne može izvršiti prinudnim putem, nadležna ispostava Kantonalne porezne uprave obavijestit će općinski sud za prekršaje radi donošenja rješenja o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora.

Ako se rješenje o novčanoj kazni, koje je donio nadležni organ uprave, treba zamijeniti kaznom zatvora, rješenje o tome donosi općinski sud za prekršaje na čijem području kažnjeno lice ima prebivalište, odnosno boravište.

Član 87.

Novčana kazna, koja bude u toku postupka izrečena pravnom licu i imaocu radnje - samostalnom privredniku, izvršava se po propisima o izvršnom postupku, prvenstveno putem Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno druge finansijske institucije, kod koje kažnjeno pravno lice, odnosno imalac radnje - samostalni privrednik ima svoj račun.

O izvršenoj naplati ustanova, odnosno institucije iz predhodnog stava, dužni su, u roku od tri dana od dana izvršene naplate, dostaviti obavještenje, odnosno dokaz o izvršenoj naplati, sudu za prekršaje ili drugom nadležnom organu, koji je izdao nalog za naplatu.

Član 88.

Ako pravosnažno rješenje o prekršaju, na osnovu kojeg je od kažnjenog lica naplaćena novčana kazna, bude ukinuto, ili ako u slučaju ukidanja konačnog rješenja o prekršaju postupak protiv kažnjenog lica bude pravosnažno obustavljen, kažnjenom licu će se vratiti naplaćena novčana kazna.

Pravo na povraćaj novčane kazne zastarjeva po proteku jedne godine od dana kada je rješenje o obustavi postupka postalo pravosnažno.

Troškovi izvršenja novčane kazne izrečene za prekršaj, naplaćuju se na način na koji se vrši naplata novčane kazne.

c) Ukor

Član 89.

lzrečeni ukor u prekršajnom postupku posebno se evidentira u sudu za prekršaje, odnosno u federalnom organu koji je izrekao tu sankciju.

Sadržaj i način vođenja evidencije o izrečenim ukorima u sudu za prekršaje utvrđuje ministar pravde.

VI. USTANOVA ZA IZDRŽAVANJE KAZNE ZATVORA

Član 90.

Za izvršenje kazne zatvora, u skladu s ovim Zakonom, osniva se Kantonalni kazneno-popravni zavod, kao posebna samostalna kantonalna upravna ustanova.

Kantonalni kazneno-popravni zavod je poluotvorenog tipa sa odjeljenjima za maloljetnike i maloljetnice na redovnom školovanju.

Član 91.

U Kantonalnom kazneno-popravnom zavodu organizuju se posebna odjeljenja za:

a) muška lica,

b) ženska lica,

c) za maloljetnike,

d) za maloljetnice.

Član 92.

Kantonalni kazneno-popravni zavod osniva se posebnim zakonom u skladu sa federalnim zakonom i ovim Zakonom.

Zakonom iz predhodnog stava utvrđuje se: djelokrug i organizacija, rukovođenje, čuvanje službene tajne, sredstva za rad i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Kantonalnog kazneno-popravnog zavoda.

 VII. ZAŠTITNE MJERE

a) Oduzimanje predmeta

Član 93.

Zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta izvršava općinski sud za prekršaje koji je donio rješenje o izricanju te zaštitne mjere, po propisima koji važe za prinudnu naplatu poreza.

Prema prirodi oduzetih predmeta odredit će se da li će se oduzeti predmeti prodati po propisima koji važe za prinudnu naplatu poreza, ili će se uništiti, ili ustupiti određenom organu ili ustanovi.

Troškove koji nastanu prinudnim izvršenjem mjere sigurnosti iz predhodnog stava snosi lice kome je ta mjera izrečena.

Član 94.

Sredstva dobijena prodajom oduzetih predmeta su prihod budžeta Kantona.

b) Zabrana vršenja samostalne djelatnosti

Član 95.

Zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti, izvršava organ uprave ili služba za upravu nadležna za izdavanje dozvole, odnosno odobrenja za vršenje samostalne djelatnosti.

Općinski sud za prekršaje, koji je izrekao zaštitnu mjeru zabrane vršenja samostalne djelatnosti, dostavlja izvršnu odluku nadležnom organu, odnosno službi iz predhodnog stava.

O izrečenoj mjeri zabrane vršenja samostalne djelatnosti, općinski sud za prekršaje obavještava i nadležni inspekcijski organ, koji se stara da lice, koje obavlja samostalnu zanatsku ili drugu djelatnost za koju se izdaje dozvola nadležnog organa (u daljem tekstu: samostalni privrednik), kome je izrečena zaštitna mjera iz predhodnog stava, u roku, koji je određen odlukom, ne vrši zabranjenu djelatnost.

Organ uprave, odnosno služba za upravu i inspekcijski organ dužni su u izvršavanju ove mjere, odnosno vršenju nadzora nad sprovođenjem ove mjere, postupati u skladu sa odredbama članova 12. i 13. ovog Zakona.

c) Zabrana upravljanja motornim vozilom

Član 96.

Zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom, koju je u prekršajnom postupku izrekao općinski sud za prekršaje ili drugi nadležni organ, izvršava se shodno odredbama članova 14., 15. i 17. ovog Zakona.

Član 97.

Mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, koju je izrekao općinski sud za prekršaje, teče od dana upisivanja zabrane, a upisuje se u vozačku dozvolu s danom dostavljanja vozačke dozvole policijskoj upravi nadležnoj za izvršenje ove mjere.

d) Udaljenje stranca sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine

Član 98.

Općinski sud za prekršaje, koji je izrekao zaštitnu mjeru udaljenja stranca sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine (udaljem tekstu: Federacije), dostavlja izvršnu odluku kojom je izrečena ova mjera, radi izvršenja, policijskoj upravi.

Zaštitna mjera iz prethodnog stava, izvršava se u skladu sa federalnim i ovim Zakonom.

Član 99.

Pored odredaba ovog Zakona, u izvršenju zaštitne mjere udaljenja stranaca s teritorije Federacije primjenjivat će se odredbe propisa kojim su utvrđena pitanja kretanja i boravka stranaca na teritoriji Federacije.

 e) Obavezno liječenje alkoholičara i narkomana

Član 100.

Zaštitna mjera obaveznog liječenja alkoholičara i narkomana izvršava se na način koji je propisan za obavezno liječenje narkomana i alkoholičara federalnim zakonom i ovim Zakonom.

Na osnovu izvršnog rješenja o prekršaju, upućivanje radi izvršenja zaštitne mjere iz predhodnog stava, vrši sud za prekršaje.

Troškove obaveznog liječenja, za lica koja nisu zdravstveno osigurana, kao i dio troškova koji po posebnim propisima snosi sam osiguranik, za osuđena lica, koja imaju prebivalište, odnosno boravšte na području Kantona, snosi Kanton.

f) Druge zaštitne mjere predviđene zakonom

Član 101.

Druge zaštitne mjere predviđene posebnim zakonom izvršavaju se na način i pod uslovima predviđenim tim zakonom.

 VIII. IZVJEŠTAVANJE O IZVRŠENJU SANKCIJA

Član 102.

Organi iz člana 3. ovog Zakona, dužni su, na zahtjev Ministarstva pravde, a najmanje jednom godišnje, podnijeti izvještaj Skupštini Kantona o izvršenju sankcija iz člana 1. ovog Zakona, koji sadrži podatke o:

Izvještaj iz predhodnog stava podnosi se putem Ministarstva pravde, na obrascima koje propisuje ministar pravde.

IX. KAZNENE ODREDBE

Član 103.

Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, osuđeno lice koje vrši poziv ili dužnost, koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 500 KM, a lice koje vrši zabranjenu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM.

Pravno lice, koje osuđenom licu povjeri vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM, a odgovorno lice u tom pravnom licu, novčanom kaznom od 200 do 1.000 KM.

Član 104.

Ukoliko roditelj, usvojitelj ili staratelj postupi suprotno po uputama suda iz članova 36. i 40. ovog Zakona, kaznit će se novčanom kaznom od 100 do 500 KM.

Ukoliko roditelj, usvojitelj, staratelj ili centar za socijalni rad postupi protivno obavezama iz člana 39. ovog Zakona, kaznit će se lice za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 500 KM, a centar za socijalni rad od 1.000 do 5.000 KM.

Član 105.

Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, pravno lice koje vrši privrednu djelatnost koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200 do 1.000 KM.

Član 106.

Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, odgovorno lice koje vrši dužnosti koje su mu zabranjene, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 200 do 1.000 KM, pravno lice koje osuđenom odgovornom licu povjeri vršenje dužnosti koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 600 do 3.000 KM, a odgovorno lice u tom pravnom licu, novčanom kaznom od 150 do 800 KM.

Član 107.

Odgovorno lice Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno druge finansijske institucije, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 100 do 500 KM, ako u određenom roku ne dostavi obavještenje, odnosno dokaz o izvršenoj naplati sudu za prekršaje ili drugom nadležnom organu, koji je izdao nalog za naplatu.

Član 108.

Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, samostalni privrednik koji vrši samostalnu djelatnost koja mu je zabranjena, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 KM.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 109.

Disciplinski centar za maloljetnike, kao posebna kantonalna javna ustanova, osnovat će se i početi sa radom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 110.

Kantonalni kazneno-popravni zavod, kao posebna samostalna kantonalna upravna ustanova, osnovat će se i početi s radom najkasnije do kraja 2005.godine.

Do osnivanja i početka rada Kantonalnog kazneno-popravnog zavoda iz predhodnog stava, izvršenje kazne zatvora u skladu sa ovim Zakonom vrši se u posebnom odjeljenju Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa u Tuzli, na osnovu ugovora zaključenog između Federacije i Kantona.

Ugovor iz predhodnog stava u ime Kantona zaključuje ministar pravde Kantona.

Član 111.

Stupanjem na snagu ovog Zakona, na teritoriji Kantona prestaje primjena Zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija ("Službeni list SR BiH", broj: 2/84. - Prečišćeni tekst i broj: 12/87., 25/88., 27/90. i 38/90.), Zakon o izvršenju novčane kazne i zaštitnih mjera izrečenih za privredni prijestup ("Službeni list SR BiH", broj: 9/78.) i Zakon o izvršenju vaspitnih mjera i mjera zaštitnog nadzora (sankcija) ("Službeni list SR BiH", broj: 35/79., 5/84., 12/87. i 36/87.).

Član 112.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona”.

B o s n a i H e r c e g o v i n a
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
S k u p š t i n a

Broj: 01-011-274-17/99
Tuzla, 23.3.2000.g.

Predsjednik
Skupštine Tuzlanskog kantona

Dr. Izet Žigić